Europa želi izgraditi "zid dronova" kako bi zaštitila svoj istočni bok od Rusije: Je li to izvedivo?

Predsjednica Europske komisije Ursula Von Der Leyen rekla je u svom govoru o stanju Unije 10. rujna da Europa "mora poslušati poziv“ baltičkih država da "izgrade zid dronova“.

Povjerenik EU-a za obranu Andrius Kubilius rekao je prošlog tjedna za Reuters da planira sazvati ministre obrane EU-a na razgovore o stvaranju "zida dronova“ duž istočne granice EU-a nakon što su ruski dronovi oboreni iznad poljskog zračnog prostora.

I Von Der Leyen i Kubilius misle na Baltički zid od dronova, zajednički projekt Poljske, Finske, Estonije, Latvije i Litve s ciljem jačanja istočne granice EU-a i NATO-a.

Dvije tvrtke od najmanje osam uključenih u projekt kažu da su dijelovi tehnologije već raspoređeni, ali čekaju da vide hoće li druge europske vlade htjeti integrirati njihovu tehnologiju u svoje obrambene sustave, piše euronews.

"Ono što očekujemo [od Kubiliusovog sastanka] … jest potvrda da je ovaj problem ozbiljan i da žele djelovati“, rekao je Jaanus Tamm, predsjednik i izvršni direktor estonske obrambene tvrtke DefSecIntel.

Što znamo o projektu "zid dronova“?

U središtu projekta zid dronova nalazi se „višeslojni sustav protudronske obrane“ nazvan Eirshield, platforma protiv dronova razvijena kroz partnerstvo između DefSecIntel-a i latvijske tvrtke Origin Robotics.

On koristi radare, kamere, detektore radiofrekvencija, smjer kretanja drona i razinu prijetnje kako bi odlučio treba li neprijateljskom dronu omesti ili blokirati signal ili ga treba srušiti drugim dronom, rekao je Tamm.

Agris Kipurs, suosnivač i izvršni direktor tvrtke Origin Robotics, rekao je da je sustav "u potpunosti automatski“, što omogućuje napade uz pomoć umjetne inteligencije (AI), pa "nije potrebno upravljati letom“, što znači da je sve – od otkrivanja drona do presretanja – automatizirano.

Eirshield je dizajniran da djeluje protiv "brzo letećih bespilotnih“ meta koje nose bojeve glave i mogu letjeti brzinom većom od 200 kilometara na sat, rekao je Kipurs. Dodao je da će sustav imati i dijelove koji su prenosivi.

Trošak po upotrebi sustava Eirshield iznosi "desetke tisuća“ eura, rekao je Kipurs, u usporedbi s "nekoliko milijuna“ koliko koštaju stariji, konvencionalni sustavi za zračne udare.

Tehnologija će se prilagoditi NATO standardima

Tamm je rekao da će vjerojatno biti potrebno napraviti određene promjene na sustavu Eirshield koji se koristi u Ukrajini kako bi ispunio NATO standarde i bio prilagođen za „mirnodopske uvjete“ na Baltiku.

Kipurs je rekao da je na nacionalnim vojskama da odluče koje će taktike koristiti i koju kombinaciju detekcije i presretanja žele primijeniti.